Archive for month: August, 2011

DIREKTNA INOSTRANA ULAGANJA U BiH 2010

Categories: Novosti

Priliv direktnih inostranih ulaganja u 2010. godini iznosio je 339,7 miliona KM, odnosno 1,4 odsto bruto društvenog proizvoda, što je na približno istom nivou kao i u 2009. godini, podaci su Centralne banke BiH.

Iz CB BiH ističu da ti iznosi upućuju na činjenicu da je nastavljen priliv investicija, ali da se efekti recesije na strane direktne investicije još nisu anulirali, kao i da BiH nije bila u stanju da privuče investicije na nivou na kojem su bile prije recesije.

U strukturi stranih direktnih investicija, na vlasnički kapital se odnosi 363,7 miliona KM, na ostali kapital 245,1 miliona KM, dok je iznos zadržanih zarada bio negativan (- 269,2 miliona KM) što je uzrokovano konsolidovanim gubicima u kompanijama s direktnim ulaganjima, a događa se već drugu godinu zaredom.

U pogledu geografskog rasporeda priliva ulaganja, zabilježena je značajna promjena u odnosu na prethodne godine, jer je najviše ulaganja bilo iz Švicarske (98 miliona KM), Njemačke (54 miliona KM) i Turske (37 miliona KM).

Istovremeno je kod nekih zamalja, koje su bile veliki ulagači u ranijim godinama, u 2010. zabilježeno smanjenje investicija. To su Slovenija (- 41 milion KM), Rusija (- 25 miliona KM) i Austrija (- sedam miliona KM).

Glavnina investicija je realizovana u proizvodnim djelatnostima, a naročito u proizvodnji baznih metala gdje je investirano 176 miliona KM, saopšteno je iz CB BiH.

U oblastima koje su privlačile najviše ulaganja u prethodnim godinama se promijenio trend, pa je tako u oblasti trgovine na malo, zabilježeno smanjenje od 32 miliona KM, a u finansijskom posredovanju 33 miliona KM.

Ukupno stanje direktnih ulaganja na kraju 2010. iznosilo je 9,54 milijardi KM, a najveći iznos se i dalje odnosi na Austriju (1,88 milijadi KM) i Srbiju (1,72 milijardi KM).

Za statistički tretman stranih direktnih investicija primijenjena je nova metodologija, koja je usklađena sa novim priručnikom za statistiku platnog bilansa (BPM6).

Glavna izmjena se odnosi na tretman međukompanijskog posuđivanja za finansijske institucije, koje se više ne tretira kao direktna investicija, a napravljene su i izmjene o vremenu knjiženja dividendi i tretmana preduzeća sa istim stranim ulagačem.

U skladu s tim, izvršene su revizije iznosa za tokove i stanja direktnih stranih investicija i za prethodne godine, navodi se u saopštenju.

Finansijski krah USA

Categories: Novosti

Bankrot SAD-a značio bi katastrofu za cijeli svijet! U uvjetima globalizacije, stečaj najvećeg svjetskog gospodarstva izazvao bi domino-efekt na sve zemlje svijeta, osobito na one najrazvijenije koje su najznačajniji trgovinski partneri SAD-a, a to bi se dalje prelilo i na manja gospodarstva, poput hrvatskog…

 

… Bankrot SAD-a značio bi novu globalnu recesiju, a u Hrvatskoj nove otkaze, skuplju hranu, više stambene kredite, puno niža socijalna davanja…, ističu analitičari.

 

– Eskalacija problema u SAD-u imala bi vidljiv učinak na cijelo globalno gospodarstvo, što znači i smanjenje razine aktivnosti u domaćem gospodarstvu te dodatni pritisak na domaće tržište rada. Investitori bi se nastojali hedgirati protiv slabljenja dolara ulaganjem na robna tržišta, što vjerojatno znači i nešto snažniji rast cijena na globalnoj razini. Također, uz i dalje prisutnu zabrinutost zbog dužničke krize u eurozoni, vjerojatno bi švicarski franak dodatno ojačao i prema dolaru i prema euru – kazao je Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

 

Zato su sve oči uprte u Washington i dan D – 2. kolovoza 2011., kada će Kongres glasovati o novom zakonu o zaduživanju, o kojemu ovisi sudbina SAD-a i svijeta.

 

Naime, Kongres SAD-a definirao je posebnim zakonom visinu zaduženja na 14,9 bilijuna dolara, a taj je limit dostignut.

 

– Ako se do 2. kolovoza ne postigne konsenzus o promjeni tog zakonskog ograničenja, Vlada SAD-a neće se smjeti zadužiti na domaćem i međunarodnom tržištu, a to će izazvati nemogućnost namirenja obveza državnog proračuna SAD-a prema korisnicima i vjerovnicima – kazao je analitičar Damir Novotny.

 

 

Izvor:biznis.ba