Archive for month: February, 2017

Transferne cijene, dodatne obaveze za privredne subjekte u FBiH i pricipijelnost poslovanja na osnovu tržišnih uslova

Categories: Novosti

Navedena obaveza iskazivanja razlika postoji već duži niz godina. Međutim, u 2016. godini je usvojen novi Zakon o porezu na dobit i pripadajući Pravilnik o transfernim cijenama koji obavezuju sve pravne osobe koje imaju transakcije s povezanim osobama da pripreme dokumentaciju o transfernim cijenama.

Nepoštivanje ove obaveze povlači za sobom, pored potencijalne obaveze uvećanja osnovice poreza na dobit, također i novčane kazne u iznosu od 3.000 KM do 100.000 KM za pravnu osobu i u iznosu od 2.500 KM do 10.000 KM za odgovornu osobu u pravnoj osobi.

U praksi se javlja nekoliko dilema u vezi s tim ko i kada u FBiH treba pripremiti dokumentaciju o transfernim cijenama. U nastavku ćemo nastojati otkloniti neke od njih:

Dilema: Fizička osoba je vlasnik dvije pravne osobe čije je sjedište na teritoriji FBiH. Navedene pravne osobe imaju međusobne transakcije

Odgovor: Obje pravne osobe treba da pripreme dokumentaciju o transfernim cijenama.

Dilema: Suprug je vlasnik jedne pravne osobe, dok je supruga vlasnik druge pravne osobe. Ove pravne osobe imaju međusobne transakcije i registrovane su u FBiH.

Odgovor: Obje pravne osobe su u obavezi pripremiti dokumentaciju o transfernim cijenama. Naime, bliska rodbinska veza smatra se elementom povezanosti prema odredbama Zakona o porezu na dobit.

Dilema: Fizička osoba (vlasnik pravne osobe) je predmetnoj pravnoj osobe dao pozajmicu. Pravna osoba je registrovana u FBiH.

Odgovor: Pravna osoba je u obavezi da pripremi dokumentaciju o transfernim cijenama i dokaže da je pozajmica data po tržišnim uslovima.

Dilema: Privredno društvo u FBiH ima transakcije s povezanom osobom čije je sjedište u Republici Srpskoj, ali ne zaračunavamo naknadu za te transakcije.

Odgovor: Uslov za pripremu dokumentacije jeste da postoji transakcija, bez obzira na to što naknada nije utvrđena. Ovdje je dodatno uvećan rizik od razrezivanja dodatne porezne obaveze, jer izostanak naknade upućuje na to da naknade nisu tržišne (argument je da privredno društvo koje ne bi bilo povezano vjerovatno ne bi pružalo usluge bez naknade). Privredno društvo u FBiH je obavezno da pripremi dokumentaciju o transfernim cijenama prema odredbama Zakona o porezu na dobit FBiH i pripadajućeg pravilnika. Privredno društvo koje prima navedene usluge je također obavezno da dokumentuje transakciju u skladu s propisima o transfernim cijenama Republike Srspke.

Dilema: Porezna uprava FBiH i Ministarstvo finansija FBiH žele da nametnu odluku po kojim cijenama treba poslovati.

Odgovor je negativan. Naime, nadležni organi neće utjecati na ugovorne odnose u privredi – cijene se formiraju slobodno (naravno uz ograničenja koja su navedena u drugim propisima za pojedine industrije koje su pod nadzorom nadležnog regulatora). Cilj odredbi o povezanosti jeste da se adekvatan iznos poreza na dobit plati u FBiH.

Dilema: Privredno društvo posluje s povezanom osobom i sigurno je da posluje u skladu s principom van dohvata ruke. Sve cijene su tržišne. Da li i dalje postoji obaveza za pripremu dokumentacije o transfernim cijenama?

Odgovor: Da, i dalje postoji obaveza dokazivanja da je poslovanje u skladu s tržišnim uslovima. Postupak dokazivanja vrši se putem izvještaja i ostale dokumentacije o transfernim cijenama, koja se priprema korištenjem propisane metodologije (definisane odredbama pravilnika).

Dilema: Da li se može pripremiti izvještaj o transfernim cijenama kad to zatraži Porezna uprava FBiH?

Odgovor: Prema trenutnim propisima, porezni obveznik je indirektno dužan imati pripremljen izvještaj o transfernim cijenama u trenutku predaje godišnje prijave poreza na dobit. Ako postoji razlika između tržišnih i transfernih cijena, porezni obveznik je u obavezi da razliku iskaže u poreznom bilansu. Da bi se eventualna razlika mogla iskazati, potrebna je analiza transfernih cijena. Dodatno, u roku od 45 dana od zahtjeva Porezne uprave FBiH, porezni obveznik je dužan istoj dostaviti izvještaj zajedno s ostalom dokumentacijom o transfernim cijenama. U praksi, izrada izvještaja i pribavljanje potrebne dokumentacije zahtijeva nekoliko sedmica, čiji se rok produžava ukoliko je potrebno dodatno vrijeme da se prikupe relevantne ponude ili ukoliko se oduži postupak dobijanja određene dokumentacije od povezanih osoba. Posljedično, uputno je da se navedene aktivnosti započnu ranije i osiguraju resursi za proces pripreme dokumentacije o transfernim cijenama. Znači, dokumentaciju o transfernim cijenama treba pripremiti do roka za predaju godišnje prijave poreza na dobit (tj. ako nije došlo do promjene finansijske godine, to je 31. mart 2017. godine za period 2016. godine). Dodatno, u godišnjoj prijavi poreza na dobit potrebno je popuniti rubriku da li je pripremljen izvještaj o transfernim cijenama.

Dilema: Da li je potrebno svake godine pripremiti izvještaj o transfernim cijenama?

Odgovor Da, izvještaj o transfernim cijenama se izrađuje svake godine. Međutim, treba uzeti u obzir da će prva izrada izvještaja te ostale dokumentacije uzeti više vremena nego u godinama koje slijede, osim ako se izvrše značajnije reorganizacije poslovanja ili se uvedu nove transakcije sa povezanim osobama.

Uzimajući u obzir da smo otklonili najčešće nedoumice, prelazimo na dilemu da li svaki porezni obveznik može sam pripremiti dokumentaciju o transfernim cijenama.

Odgovor je da. Međutim, treba uzeti u obzir nekoliko faktora prije nego što se pristupi konačnoj odluci o pristupu:

Kompleksnost metodologije za testiranje

Transferne cijene se uobičajeno dokazuju korištenjem metodologije o testiranju transfernih cijena, koja je detaljno razrađena u pravilniku (a kao dobar vodič može poslužiti i OECD Vodič o transfernim cijenama) tako da je radnicima uključenim u postupak pripreme izvještaja o transfernim cijenama potrebno znatno vrijeme da isti pripreme te realizuju projekt kompletiranja dokumentacije (što znači da se ne mogu baviti tekućim poslovima).

Trošak licenci za pristup bazama podataka

Testiranje cijena transakcija između povezanih osoba vrši se upoređivanjem uslova u poslovnim ili finansijskim odnosima s uporedivim okolnostima između nezavisnih osoba. U većini slučajeva, u ove svrhe potrebno je imati pristup relevantnim bazama podataka. Trošak pojedinih baza podataka (u zavisnosti od vrste transakcije) je materijalan i mjeri se u više hiljada EUR na godišnjem nivou.

Nezavisna analiza transakcija/poznavanje prakse

Stručna i nezavisna strana ima mnogo širu sliku u vezi s transakcijama poreznih obveznika te može pružiti nepristrasno mišljenje o transakcijama u odnosu na interne resurse poreznog obveznika. Također, iskusan konsultant može vas uputiti na nedostatke koje je primijetio kod drugih poreznih obveznika.

Posljedično, mnoge pravne osobe odlučuju da prepuste pripremu dokumentacije, odnosno izrade izvještaja o transfernim cijenama, eksternim konsultantima.

Međutim, ako se odlučite odabrati eksternog konsultanta, potrebno je obratiti pažnju na nekoliko stavki:

Iskustvo i reference društva

Konsultant treba posjedovati iskustvo u pripremi dokumentacije o transfernim cijenama (te poznavati OECD propise). Obavezno zatražite reference konsultantskog društva koje želite angažovati.

Baze podataka i licence

Konsultant treba posjedovati adekvatne licence i baze podataka radi testiranja transakcija. Bez adekvatnih baza ni sam izvještaj ne opravdava svoju svrhu. Iako nije jedina, najčešće korištena baza za testiranje transakcija je Amadeus baza podataka koju na raspolaganje stavlja Bureau van Dijk. Dodatne baze mogu biti primjenjive zavisno od tipa transakcije.

Odgovarajući tim i kapacitet da se ispoštuju rokovi

Potrebno je da vaš konsultant ima kapaciteta da ispoštuje dogovorene rokove. Naime, izrada izvještaja često zahtijeva više sedmica, tako da morate odabrati pravog partnera koji može pratiti vaš tempo.

Nadamo se da će Vam ova kratka analiza olakšati pravi izbor strategije u vezi s izradom dokumentacije o transfernim cijenama. Transferne cijene su u fokusu poreznih uprava našeg regiona već duže vrijeme, tako će sličan pristup biti izgledan i u FBiH. Adekvatna i pravovremena priprema će vam svakako omogućiti da kompletirate svoje obaveze te da se i dalje možete posvetiti tekućim poslovima.

Autori: Emir Ibišević, Senior Manager i Haris Jašarević, Manager u društvu Deloitte Advisory Services d.o.o. Sarajevo

Izvor:klix.ba

GODIŠNJA PRIJAVA POREZA NA DOHODAK U FBiH- KAKO OSTVARITI PRAVO NA POVRAT

Categories: Novosti

Dokumenti potrebni za povrat poreza na dohodak po osnovu kamate na stambeni kredit

1. Ovjerena kopija ugovora o stambenom kreditu
2. Dokaz da je sredstvima odobrenog stambenog kredita riješeno ili počelo rješavanje stambenog pitanja (kupovina odgovarajuće stambene jedinice, odnosno zaključen ugovor o kupovini ili gradnji odgovarajuće stambene jedinice, kreditom kupljeno zemljište i materijal za gradnju stambene jedinice i sl.).
3. Kućna lista (original ili ovjerena kopija, dobija se u općini prebivališta)
4. Originalna potvrda banke ili ovjerena kopija iste o iznosu kamate plaćene po osnovu stambenog kredita (potvrda mora sadržavati broj ugovora o stambenom kreditu kako bi se ova dva dokumenta mogla povezati)
5. Potvrda Zemljišno-knjižnog ureda (Dobijate u nadležnom sudu) da porezni obveznik i bračni drug nemaju drugih nekretnina (kopija ili ovjerena kopija).
6. Potpisana izjava u sklopu stava Federalnog ministarstva finansija.

link stava i primjer izjave Stav FMF i primjer izjave

Dodatne napomene vezane za povrat poreza na dohodak po osnovu kamate (izvadak iz prethodno spomenutog stava):

U slučaju da u toku poreznog perioda za koji se podnosi godišnja prijava poreza na dohodak, porezni obveznik sredstva odobrenog kredita namijenjena za rješavanje svog stambenog pitanja nije namjenski utrošio, potrebno je uz godišnju prijavu poreza na dohodak dostaviti izvod računa banke kao dokaz da sredstva stambenog kredita do dana podnošenja godišnje prijave poreza na dohodak nisu utrošena u druge svrhe, uz obavezu da se dokaz o namjenskom utrošku tih sredstava naknadno dostavi Poreznoj upravi FBiH i to najkasnije do kraja tekuće godine.

Odgovarajućom stambenom jedinicom smatra se stambeni prostor veličine do 120 metara kvadratnih.

Kako možete sami sebi uplaćivati staž i zdravstveno osiguranje

Categories: Novosti

Ako ste ostali bez posla, ali imate određeni izvor novca, postoji način da sami sebi platite zdravstveno ili penzijsko i invalidsko osiguranje.

Plaćanje zdravstvenog osiguranja određeno je Odredbom člana 27. Zakonom o zdravstvenom osiguranju (“Službene novine FBiH”, broj 30/97, 7/02, 70/08 i 48/11).

“Lica stalno nastanjena na teritoriji Federacije, odnosno Kantona Sarajevo, koja nisu obuhvaćena nijednim od kriterija za pravo na obavezno zdravstveno osiguranje, a pri tome imaju sredstva za izdržavanje, mogu se lično osigurati na zdravstvenu zaštitu u obimu utvrđenom za članove porodice osiguranika. Oni mogu uplaćivati lična sredstva kao doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje nadležnom zavodu zdravstvenog osiguranja“, navode za iz Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo.

Lica koja se odluče da ličnim sredstvima uplaćuju zdravstveno osiguranje, potrebno je dapodnesu zahtjev u najbližu poslovnicu Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo (Gradska poslovnica za općinu Stari grad i Centar u ulici Hamdije Kreševljakovića br. 14, Gradska poslovnica za općinu Novo Sarajevo i Novi Grad u ulici Zmaja od Bosne bb, poslovnica Ilidža s ispostavom Trnovo u ulici Emira Bogunića Čarlija 17, poslovnica Hadžići u ulici Hadželi 169, poslovnica Ilijaš u ulici 126. ilijaške brigade 51, poslovnica Vogošća u ul. Jošanička 83.).

Uz zahtjev, potrebna je i sljedeća dokumentacija:

– Uplatnica (u iznosu od pet posto od prosječne mjesečne bruto plaće isplaćene na području Federacije BiH prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku, za šest mjeseci unazad i mjesec unaprijed), 
– Potvrda Porezne uprave FBiH, kojom se potvrđuje da podnositelj zahtjeva nije evidentiran kao osiguranik u Jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa,
– te prijavnica CIPS-a.

U konkretnom slučaju, iznos doprinosa, način i rokovi plaćanja propisani su članom 9 tačka c) i 12. tačka c) Odluke o utvrđivanju osnovica, stopa i načina obračunavanja doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje na području Kantona Sarajevo (“Službene novine Kantona Sarajevo” broj 29/09 i 20/16).

Novčana obaveza na ime doprinosa za zdravstveno osiguranje, na mjesečnom nivou, iznosi pet posto od prosječne mjesečne bruto plaće isplaćene na području Federacije BiH prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku.

Kada je u pitanju reguliranje nedostajućeg staža, postoji nekoliko mogućnosti kako biste ostvarili pravo na penziju.

„Ako nekoj osobi u određenom razdoblju koje je provela u radnom odnosu poslodavac nije izvršio obvezu uplate doprinosa, osoba može i sama to razdoblje uplatiti. Naravno, može ga uplatiti i poslodavac. Da bi osoba mogla sama uplatiti neko razdoblje, potrebno je da postoji prijava, tj. dokaz da je osoba bila u radnom odnosu. Druga mogućnost bazirana je na Zakonu o zapošljavanju koji je regulirao da osobama koje se nalaze u evidenciji zavoda za zapošljavanje, zavod može uplatiti do tri godine staža, a kako bi osoba stekla uvjete za starosnu penziju, uz uvjet da je osoba to razdoblje do tri godine bila u evidenciji zavoda kao nezaposlena“, kaže Tomislav Kvesić, glasnogovornik PIO/MIO.

Postoji i treća mogućnost.

To je dragovoljno osiguranje koje je uređeno postojećim Zakonom o PIO. Time je omogućeno nezaposlenim osobama da sebi na mjesečnoj bazi uplaćuju penzijsko osiguranje. Iznos koji se uplaćuje određuje se svake godine, a trenutno iznosi nešto više od 215 KM. Dragovoljno osiguranje se ne može uplaćivati retroaktivno, nego se plaća od trenutka prijave na dragovoljno osiguranje pa na dalje.

Ako vam je potreban ispis staža, trebate znati da je Federalni zavod nadležan izdavati uvjerenje o podacima zabilježenima u matičnoj evidenciji. To uvjerenje se izdaje na zahtjev stranke i može se dobiti najčešće u roku 24 sata, a iznimno u nekoliko radnih dana. Izdavanje uvjerenja se plaća, a sama praksa izdavanja uvjerenja postoji otkad postoji i sam Zavod, dakle, nije nikakva novina.

Podsjećamo, prije nešto više od pola godine, zaposleni, poslodavci, ali i nezaposleni, obaviješteni su da radne knjižice prestaju važiti.

Podatke relevantne za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, kao i nekih drugih prava, od 1. jula 2016. godine, radnici pribavljaju od Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, kao i od Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine.

Bitno je naglasiti da radne knjižice koje su prestale važiti zaključno sa 30. junom 2016. godine, i dalje zadržavaju svojstvo javne isprave, te se, prema uputama ovog ministarstva, radnik može koristiti vraćenom radnom knjižicom i nakon 1. jula 2016. godine, u svrhu dokazivanja u postupcima utvrđivanja prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja, kao i osiguranja u slučaju nezaposlenosti.

Stečenu stručnu spremu, koja se ranije upisivala u radnu knjižicu, dovoljno je dokazati odgovarajućom diplomom.

Što se tiče periodičnog evidentiranja nezaposlenih osoba prijavljenih na biroima za zapošljavanje, isti se postupak provodi u skladu s odredbama Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba i Pravilnika o evidencijama u oblasti zapošljavanja. S obzirom na to da se periodična javljanja nadležnim službama, tj. Biroima nisu ni evidentirala u radnim knjižicama već u posebnim kartonima predviđenim za tu namjenu, prestanak važenja radnih knjižica nije imao utjecaja na ovaj postupak.

Izvor. Radio Sarajevo

Tagovi

ZAKON O FINANSIJSKOM POSLOVANJU FBiH (“Sl.novine FBiH”, broj 48/2016)

Categories: Novosti

Od 2016., godine u primjeni je novi Zakon o finansijskom polsovanju u FBiH.,