Archive for month: June, 2011

UPUTE ZA OSNIVANJE D.O.O. U BIH

Categories: Novosti

Osnivački akt

Društvo sa ograničenom odgovornošću osniva se Ugovorom u pismenoj formi koji zaključuju osnivači.

Kada d.o.o. osniva samo jedan osnivač, osnivački akt je Odluka o osnivanju. Potpisi osnivača se

ovjeravaju u skladu sa Zakonom.

Kako bi Ugovor ili Odluka, kao osnivački akti Društva, sadržavali sve potrebne elemente, potrebno je

dostaviti slijedeće:

• puni i skraćeni naziv /firma/ Društva koje se osniva;

• adresa poslovnog prostora u kojem je sjedište Društva koje se osniva (sjedište Društva mora biti

poslovni prostor, odnosno može biti i stan, uz uvjet da je pretvoren u poslovni prostor);

• djelatnosti Društva koje se osniva (u skladu sa standardnom klasifikacijom djelatnosti)

• tačni podaci o osobama ovlaštenim za vođenje poslova Društva (direktor, zamjenik direktora…);

• tačni podaci o osnivačima Društva (ovjerene kopije identifikacijskih dokumenata, ako su osnivači

fizičke osobe, odnosno izvodi iz Registra pravnih osoba, ako su osnivači pravne osobe)

Osnovni kapital

Zakon propisuje osnovni kapital u Društvu sa ograničenom odgovornošću sa jednim ili više osnivača, u

najmanjem iznosu od 2.000,00 KM.

Vrijednost pojedinačnog uloga ne može biti manja od 100 KM.

Iznos osnovnog kapitala potrebno je uplatiti na prelazni račun jedne od poslovnih banaka u BIH. Uplata

osnovnog kapitala jeste uvjet za registraciju osnivanja kod nadležnog suda, odnosno uvjet za upis u

Registar pravnih osoba.

Uplatu osnovnog kapitala osnivač/osnivači mogu izvršiti direktno ili putem punomoćenika. Dokaz o uplati

osnovnog kapitala  neophodan je za uspješano okončanje postupka registracije Društva.

Postupak pred nadležnim ministarstvom

Registracija Društva čiji su osnivači stranci (bez obzira koliki je udjel stranog pravne ili fizičke osobe),

podrazumjeva i postupak dobivanja suglasnosti kod Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa

BIH.

Suglasnost na osnivački akt Društva čiji su osnivači stranci, Ministarsvo izdaje u formi Rješenja pod uvjetom da je akt u skladu sa Zakonom o politici direktnih stranih ulaganja u BIH i ostalim važećim propisima u oblasti stranih ulaganja.

Izjava osnivača

Osnivač /Osnivači/ mora potpisati i ovjeriti izjavu, kojom potvrđuje da nema registrirane udjele ili dionice u Društvima koja djeluju na teritoriji Federacije BiH.

Ako Osnivač /Osnivači/ ima udjele ili dionice u nekom Društvu koje djeluje na teritoriji Federacije BiH,

potrebno je imati i uvjerenje o izmirenim poreznim obavezama za to Društvo.

Direktor

Kad je u pitanju funkcija direktora u Društvu u FBiH, bitno je znati slijedeće:

-direktor mora biti socijalno/zdravstveno osiguran u Društvu u kojem obavlja djelatnost;

-osoba koja je registrirana kao direktor u jednom Društvu ne može obavljati funkciju direktora i u nekom

drugom društvu izuzev po pola radnog vremena..

-direktor može biti stranac (nakon registracije Društva, direktor mora pribaviti radnu dozvolu, a istu ne može pribaviti bez prijavljenog boravišta u BiH) i proces je jako dug i kompliciran; Porezni sustav u BiH

Kategorije oporezivanje u BiH :

• Porez na dodanu vrijednost  (PDV)

• Porez na dobit

• Porez na dohodak

• Porez na imovinu

• Doprinosi za socijalno osiguranje koje plaćaju poslodavci i zaposlenici

• Akcize / posebna vrsta poreza na promet plaća se na robu poput naftnih proizvoda, duhanskih proizvoda,

bezalkoholna pića, alkoholna pića, pivo, vino i  kafa/.

 

Porez na dodanu vrijednost  (PDV)

Jedinstvena stopa PDV-a je 17%.

Za obračun i naplatu PDV-a zadužena je Uprava za indirektno oporezivanje.

Stopa poreza na dobit u BiH

• Federacija BiH – 10%

• Republika Srpska – 10%

• Brčko Distrikt – 10%

Porezne olakšice

/regulirane Zakonom o porezu na dobit Federacije BiH/

• Porezni obveznik koji je u godini za koju se utvrđuje porez na dobit izvozom ostvario preko 30% od

ukupno ostvarenog prihoda, oslobađa se plaćanja poreza na dobit za tu godinu.

• Porezni obveznik koji u periodu od pet uzastopnih godina investira u proizvodnju u vrijednosti od

najmanje 20 miliona KM, na teritoriji Federacije BiH, oslobađa se plaćanja poreza na dobit za period od pet godina počevši od prve godine investiranja u kojoj mora biti investirano najmanje četiri miliona KM.

• Ako obveznik iz prethodnog stava, u periodu od pet godina ne dostigne propisani cenzus za

investiranje, gubi pravo na porezno oslobađanje, a neplaćeni porez na dobit se utvrđuje prema

odredbama ovog Zakona uvećan za zateznu kamatu koja se plaća na neblagovremeno plaćene

javne prihode.

• U Federaciji BiH, porezni obveznik koji zapošljava više od 50% invalidnih lica i lica sa posebnim

potrebama duže od godinu dana, oslobađa se plaćanja poreza na dobit za godinu u kojoj je bilo

zaposleno više od 50% invalidnih lica i lica sa posebnim potrebama.

• Dobit prenesena iz inozemstva se ne oporezuju u BiH   /regulirano članom 33 Zakona: „obveznik –

poslovna jedinica nerezidenta koji je osnovan ili čije je sjedište ili kojem se stvarna uprava i nadzor

nad poslovanjem nalazi izvan teritorije Federacije, a u Bosni i Hercegovini oslobađa se plaćanja

poreza na dobit za dobit koju ostvari poslovanjem na teritoriji Federacije“/

• Dobit prenesena iz inozemstva se ne oporezuje ako prethodno podliježe oporezivanju u

inozemstvu.   /regulirano članom 34 Zakona: „Obvezniku – rezidentu umanjuje se obračunati i

plaćeni porez na dobit koji je njegova nerezidentna poslovna jedinica platila na dobit izvan teritorije

Federacije, a u Bosni i Hercegovini, a koja je uključena u dobit obveznika.

 

Stope poreza na dohodak

U FBiH – porez na dohodak je 10% na neto plaću

U RS – porez na dohodak je  8% na neto plaću

Stranci i porezi u BiH

Svi stranci sa stalnim prebivalištem u Federaciji BiH i RS dužni su platiti porez na dohodak na prihode

ostvarene u kalendarskoj godini u BiH teritoriju. Jednako tako, svi stranci koji ne borave stalno u BiH, ali koji

zarađuju dohodak u Federaciji BiH i RS se smatraju poreznim obveznicima.  U Brčko Distriktu BiH, stranci se tretiraju kao porezni obveznici, ako ostanu na području Distrikta neprekidno

tijekom perioda od 183 dana najmanje.

 

Doprinosi za socijalno osiguranje

Stope doprinosa za socijalno osiguranje iznose:

• penzijsko i invalidsko osiguranje – 17 % i 6 %,

• zdravstveno osiguranje – 12,5 % i  4 %,

• osiguranje za slučaj nezaposlenosti – 1,50 % i 0,50 %.

Ukupan zbroj doprinosa za socijalno osiguranje i poreza koji se obračunavaju na neto plaću iznosi oko

61 % neto plaće.

 

Najvažnije faze postupka registracije d.o.o.

Upis društva sa ograničenom odgovornošću u Sudski registar pravnih osoba vrši Općinski sud. Postupak

registracije osnivanja d.o.o., kod Općinskog suda Sarajevo traje najmanje 10 dana (sa urednom

dokumentacijom)

 

Po dobivanju identifikacionog broja, Društvo mora pribaviti:

– namjensku suglasnost Općine na čijem području se nalazi sjedište društva

– Izjava o ispunjavanju minimalno-tehničkih i drugih uslova koja se predaje u Kantonalnoj inspekciji

o poslovnom prostoru: ugovor o zakupu zaključen sa vlasnikom poslovnog prostora (ovjeren u poreskoj upravi), atestnu dokumentaciju prostora, i sl.)

Po dobivanju identifikacionog i statističkog broja, Društvo se može upisati u Registar obveznika indirektnih poreza  (PDV broj)

 

Troškovi postupka registracije d.o.o.

Taksa Ministarstava vanjske trgovine i ekonomskih odnosa

(osnivanje društva čiji su osnivači stranci) …….………………………….55,00 KM

Sudska taksa za osnivanje Društva određuje se prema visini osnovnog kapitala

Izrada pečata…………………………………..………….…………………………40,00 KM

Taksa za izdavanje namjenske saglasnosti ………………………10,00 – 20,00 KM

Naknada za izradu atestne dokumentacije za sjedište društva….cca 80,00 KM

Upis u Registar obveznika indirektnih poreza ……………………………30,00 KM

ostali troškovi: kopiranje, ovjeravanje dokumentacije…………..cca 50,00 KM

Vremenski period trajanja registracije d.o.o. od  dostavljanja potpune dokumentacije Sudu do dobijanja

Rješenja je cca. 15-20 dana

 

Pripremu izvršio „MEGA TEAM“d.o.o., Sarajevo, ©Sva prava pridržana

 

Obama upozorio na novu globalnu finansijsku krizu

Categories: Novosti

 

Američki presjednik Barack Obama upozorio je u utorak da bi moglo doći do nove globalne finansijske krize ako Kongres SAD-a ne poveća gornju granicu nacionalnog zaduženja, koja trenutačno iznosi 14.300 milijardi dolara a prema prognozama bi trebala biti dosegnuta u augustu.

Bez povećanja limita i novog zaduživanja može doći do zastoja u otplati američkog duga, što bi vodilo do poremećaja na svjetskim finansijskim tržištima.

Obama je u emisiji “Today” TV mreže NBC rekao kako drži za riječ republikanske čelnike da žele izbjeći takvu situaciju, te očekuje dogovor o povećanju granice zaduženja “na razborit način”.

Republikanska većina u Predstavničkom domu Kongresa već mjesecima odbija zahtjeve Obamine administracije da poveća limit zaduženja, tražeći zauzvrat da Bijela kuća pristane na znatno smanjenje budžetskog deficita, prenosi Hina.

“Puno povjerenje i vjerodostojnost Sjedinjenih Država je osnova ne samo našeg načina života nego i osnova globalnog finansijskog sistema. Mogli bismo zaista imati reprizu finansijske krize ako ćemo se s time poigravati, tako da ćemo tokom idućeg mjeseca morati puno raditi”, rekao je Obama.

(Fena/MOJportal)

Porezi-definisanje poreza

Categories: Novosti

Porez je finansijska naplata, ili druga nametnuta obaveza, koju svaki pojedinac ili pravni entitet mora plaćati državi ili funkcionalnom ekvivalentu državi. Porezi su najizdašniji dio javnih prihoda.

Pojmovno određivanje poreza u pravilu polazi od toga da se radi o općem, prinudnom i bez protivnaknade davanja u novcu, koje se utvrđuje prema poreskoj snazi obaveznika, a čija sredstva se koriste od strane države radi pokrića općih potreba i interesa.
Postoje različite vrste poreza koji se mogu kvalificirati prema različitim kriterijama. U tom smislu treba voditi računa o poreznoj snazi i drugim subjektivnim okolnostima, s obzirom na to porezi se dijele na subjektivne (porez na dohodak pojedinca ili obitelji) i objektivne (porez na neki dio imovine).
Postoji nekoliko vrsta poreznih oblika:
•    Porez na dohodak
•    Porez na dobit
•    Porez na dodatu vrijednost
•    Porez na promet
•    Porez na imovinu
•    Akcize
Također dijele se na neposredne i posredne.
Neposredni porezi su oni kod kojih se porezni obaveznik izravno oporezuje i gdje je porezno obaveznik istovremeno i porezni destinator, tj. osoba koja bi trebala da snosi teret poreza.
Posredni porezi imaju negativan uticaj na raspodjelu dohotka, i oni zastupaju stanovište da su porezni obaveznik i porezni destinator različite osobe. Porez se dalje dijele na specifične i ad valorem poreze.
Specifični porezi se plaćaju po jedinici proizvoda, a ad valorem u postotnom iznosu porezne osnvice.
Prema redistributivnom učinku porezi se dijele na proporcionalne, progresivne i regresivne.Kod progresivnih poreza porezna stopa raste brže od porezne osnovice, kod proporcionalnih taj je rast isti, dok je kod regresivnih poerzni rast stopa sporiji od rasta porezne osnovice
Također se može navesti i vrsta poreza koji se nazivaju paušalni, to su oni koji se plaćaju unaprijed u utvrđenom iznosu, pa zbog toga njihova visina ne ovisi o ponašanju poreznih obaveznika.

Svrha i efekti
Osnovna svrha ubiranja poreza je finansiranje budžeta i propisanih nadležnosti države i njenih jedinica. Porezi su najvažniji izvor budžeta i bez njih država ne bi mogla da funkcioniše i finansira javna dobra i zajedničke potrebe, kao što su odbrana, zaštita svojine i prava građana, javni red i mir, obrazovanje, zdravstvo, infrastruktura i slično. Pored ovog glavnom cilja, drugi ciljevi oporezivanja su: a) redustribucija dohotka ili imovine, gde se neki građani opterećuju porezom više, a drugi manje, b) destimulisanje neželjenog ponašanja, kao potrošnje duvana i alkohola kroz visoke akcize, i/ili v) ugradnja stabilizatora ukupnog dohotka zemlje kroz progresivno oporezivanje, kako vjeruju neki ekonomisti. Važna osobina pojedinih poreza je vrsta poreske stope. Ona može biti proporcionalna, kada stopa ostaje ista bez obzira na rast dohotka, progresivna, kada stopa raste sa povećanjem dohotka, i regresivna, kada se stopa smanjuje sa povećanjem dohotka.

Opća pravila oporezivanja
Važno mjesto u poreskoj teoriji i politici zauzimaju i opća pravila oporezivanja koja je u finansijskoj teoriji istakao Adam Smith, a najšire su u upotrebi načela A. Wangera.
A. Wanger je istakao svoja četiri poznata poreska načela, a to su:
•    finansijsko
•    ekonomsko-političko
•    socijalno-političko
•    administrativno-političko
Finansijsko načelo, odnosi se na finasijsko oporezivanje. Postoje dva zahtjeva ovog načela a to su:
•    izdašnost poreza, treba da obezbjedi dovoljno radi pokrića javnih prihoda
•    elastičnost poreza, oni trebaju da automatski budu u skladu sa konjukturnim kretanjima u privredi
Ekonomsko političko načelo, insistira na ekonomskom efektu oporezivanju. Imaju dva zahtjeva:
•    izvor poreznog izvora, što znači da forme oporezivanja treba da budu racionalne i da se ne mijenjaju kako ne bi došlo do poremećaja u prevredi.
•    vođenje računa o učincima pojedinih poreza, tj. porezi trebaju da budu stimulativni
Socijalno-političko načelo, odnosi se na oduzimanje moći poduzeća i građana od strane države. I u ovom načelu postavljaju se dva osnovna zahtjeva ovog načela, a to su:
•    općenitost poreza, znači da su svi građani dužni da snose poreski teret
•    ravnomjernost poreza, što znači da se poreske obaveze raspoređuju prema ekonomskim mogućnostima obaveznika, s obzirom na to koriste se različite poreske stope:
1.    proporcionalne su one stope ostaju iste nezavisno od rasta poreske osnovice, plaćeni porez raste jednako sa osnovicom
2.    progresivne stope rastu u manjem ili većem intezitetu sa rastom poreske osnovice, pa plaćeni porez progresivno raste sa rastom osnovice
3.    degresivne stope su slične progresivnim samo je razlika u tome što se ovdje uzima najveća stopa pa se onda ide ka manjim stopama, što bi značilo da poreska osnovica opada
Administrativno-političko načelo oporezivanja poznaje također dva zahtjeva, a to su:
•    određenost poreza, to znači da se trebaju da utvrde osnovni elementi poreza u zakonu kao što su:obaveznik, osnovica, stopa, oslobađanja i olakšice, obračun i naplata.
•    ugodnost plaćanja, što znači da se rokovi za plaćanje poreza prilagođavaju obavezniku da bi mogao lakše da podnese poreski teret.
•    jeftinoća ubiranja poreza, tj. ekonomičnost što pretstavlja manje izdatke čime se neposredno umanjuje njihov finansijski neto.
Ovi zahtjevi su u skladu su sa suvremenim tretiranjem alokacije, redistribucijeske i stabilizacijske politike javnih financija.

Izvor: http://bs.wikipedia.org

www.ekonomija.ba